Agencija za ruralni razvoj Sremska Mitrovica
Mali proizvođači tradicionalnih proizvoda životinjskog porekla od 1. januara prošle godine mogu da na lakši način registruju proizvodnju i plasiraju svoje proizvode na tržište. Naime, tada je na snagu stupio Pravilnik o malim količinama primarnih proizvoda životinjskog porekla, koji omogućava prerađivačima mleka i mesa da rade na kvalitetan način u objektima koji zadovoljavaju sve standarde, pod olakšanim uslovima registracije. Srem se deli na vinski i svinjski, a u Sremskoj Mitrovici se izuzetno ponose što pripadaju ovom ukusnijem delu. Sremska Mitrovica je kraj poznat po kulenu, kobasici, šunki i različitim vrstama sira, bez kojih sremsko meze ne može ni da se zamisli, gde se u selima svako treće domaćinstvo bavi ovim preradnim aktivnostima. Stoga je promocija pravilnika krenula upravo iz ovog kraja, a mitrovačka Agencija za ruralni razvoj načinila je i korak dalje, te je prošle godine raspisala lokalni Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za podršku investicijama u oblasti marketinga na poljoprivrednim gazdinstvima u sektoru prerade mesa i mleka.
-Nova „pravila o fleksibilnosti“ uzimaju u obzir proizvodnju malih količina proizvoda, po jasnim procedurama i tradicionalnim metodama, uz fokus na bezbednost proizvoda koja se nikad ne dovodi u pitanje. Bitan je i interes potrošača uz želju da se očuva tradicija i ponuda tradicionalnih proizvoda, kao i zaštita ekonomije na selu. To je okvir koji omogućava da poljoprivrednici uspostave preradne aktivnosti na gazdinstvu i dodaju vrednost sirovini, odnosno mleku i mesu koje proizvode. Konkursom smo dali podršku proizvođačima sira i suvomesnatih proizvoda, i to u oblasti marketinga, kako bi ovi proizvođači lakše plasirali svoje proizvode na tržište, odnosno kako bi njihovi proizvodi bili vidljiviji kupcima – Petar Samardžić, direktor Agencije za ruralni razvoj.
Upravo mitrovački proizvođači iz ovih sektora, ove godine osvojili su značajna priznanja i nagrade za kvalitet svojih proizvoda, na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. Porodica Todošković iz Kuzmina se bavi proizvodnjom suvomesnatih proizvoda već 60 godina. Davne 1962. godine, Milinko Miki Todošković odlazi u Nemačku gde radi u industriji mesa, uči i „krade“ zanat, vraća se i usavršava. Znanje koje je stekao kombinuje sa načinom rada specifičnim za sremsko podneblje, i to znanje se prenosi sa generacije na generaciju. Iako su Todoškovići posebno ponosni na priznanje „Eureka“ iz Brisela 1995. godine za kulen, ove godine dobili su Plaketu novosadskog sajma za visok kvalitet ocenjenih proizvoda, i zlatne medalje za svoj kulen u kati, kobasicu sa tartufima i debelu goveđu kobasicu. Srđan Erak iz Sremske Mitrovice, zajedno sa svojim tastom Branislavom Vukajlovićem iz Kuzmina bavi se proizvodnjom različitih mesnih delikatesa. Njihove „Čarolije iz pušnice“ dobile su zlatne medalje za kulen u kati i veštačkom crevu, kao i za domaću kobasicu i slaninu. Za kvalitet kulena u kati, zlatnu medalju na Sajmu dobio je još jedan Kuzminac, Nenad Vojnović. Njegova, tada četvoročlana porodica, počinje ovim poslom da se bavi osamdesetih godina prošlog veka, vremenom stiču dodatno iskustvo i uz stalno usavršavanje šire paletu proizvoda i podižu kvalitet na viši nivo. Danas mogu da se pohvale kako većim brojem članova porodice, tako i mnoštvom priznanja i nagrada od kojih su im, kako kažu, ipak najvažniji verni kupci. Da se kvalitetni suvomesnati proizvodi ne prave samo u Kuzminu, dokazali su i Pejakovići iz Laćarka, koji su ovogodišnji dobitnici zlatne medalje za domaće čvarke i suvu slaninu, i ništa manje važne srebrne medalje za suvu svinjsku pečenicu. U oblasti prerade mleka, priznanje je dobio jedini registrovani mitrovački proizvođač sira – Aleksandar Žilić iz Martinaca, i to veliku zlatnu medalju za proizvodnu paletu polutvrdih sireva.
Kada pozivaju na domaći proizvod, svi ovi proizvođači moraju biti svesni da kvalitet tog proizvoda mora da bude na najvišem nivou. Nekada su domaćinstva izrađujući prozvode za sopstvene potrebe, birala najkvalitetnije sastojke, a to je ono što ih razlikuje od savremenih industrijskih proizvoda. Želeći da sačuvaju tradiciju, a uz to stvore i održe visok kvalitet svojih proizvoda, ovi proizvođači su se odlučili da se pridruže onom manjem broju proizvođača kojima je do tog kvaliteta stalo.
